10. prosinca 2016.

Kako Norvežanin lomi jezik?


Kafić u centru Bergena


Kultura ispijanja kave, zanimljiv nekakav izraz, postaje učestao u našim medijskim krugovima. Kako objasnit Skandinavcu taj naš tradicionalni običaj. Idu i oni na kavu ali nije to kao kod nas. U nas je to širok pojam koji zna završiti i s kulturom ispijanja pive, pelinkovca ili nečeg trećeg kratkoga. Kako u kvartovima baš i nema kafića, a recimo moj kvart malo je manji od Šibenika, za takvo što potrebno je otići u sam centar grada ili veći trgovački centar. Zanimljiv je događaj od prije nekoliko dana kad smo prijatelj i ja, oba iz Šibenika, dogovorili se otići na kavu. Nađemo se mi u centru grada, kafić prva liga. Unutra izgleda kao pravi veliki noćni klub što vjerojatno i jeste. Sjednemo na štekat ispod spiralnih grijalica, pijuckamo mi našu kavu i ćakulamo. Štekat je imao nekih deset stolova od kojih su tri ispunjena. Sa sva tri stola dopirao je nama poznati jezik, sjedili su tu ljudi s područja bivše države. Tko će biti u kafiću nego Balkanci. Nije bilo jedino moje plavuše od prije nekoliko tjedana, nažalost. Dobro, bio je vikend koji u Norveškoj u većini slučajeva znači odmor. Vikend je riječ koju s tolikim oduševljenjem izgovaraju Norvežani da me u početku čudilo što se toliko vesele vikendu. Osim što se oni kvalitetno iznerede vikendom, vikend su još i dva slobodna dana, to je to. Čudno mi je jer dugogodišnjim radom u smjenama vikend bi mi bio onda kad sam bio slobodan, nerijetko usred tjedna. Dok smo se čudili koliko naših ljudi ima tu, upita mene frend da kako sam razgovarao s konobarom. - Engleski, odgovorim mu. - Nemaš potrebe, konobar je Bosanac, kaže on.
Dok su nas na odlasku pozdravljali ljudi sa susjednog stola komentirajući kako nas puno ima, odgovorio sam im kako će nas biti čini mi se još i više kako je krenulo. Taman kad smo odlazili momak je dovezao robu u kafić. Nije potrebno da naglašavam odakle je i on došao. Ma koliko se nas tu skupilo ne može nas se skupiti koliko ima Poljaka. Oni doslovno iskaču iz svake pločice na trotoaru.
Nisam se još skompao toliko s Norvežanima pa vam ne mogu pričati o njihovim kulturama ispijanja. Zapravo mogu, u jednom smo isti, u kulturi ispijanja alkohola vikendom. Kad smo kod ugostiteljskog sektora mogu vam prenijeti iskustva ljudi koji traže posao kao konobari ili kuhari. Pravilo sezone i mnogo lakšeg pronalaska posla u tom periodu vrijedi i tu u Bergenu. Bergen je turistički grad koji ljeti vrvi turistima pa je logično da onda raste potražnja za tim radnicima. Norvežani vole poslovne ugovore naglašavati u postotku. Možete imati sto postotno radno vrijeme a možete i dobiti ugovor na recimo dvadeset posto. U ovom zimskom periodu teško da ćete dobiti posao u nekom od gradskih restorana ili kafića u sto postotnom radnom vremenu. Dakle ako imate plan doći konobariti u gradovima na zapadnoj obali Norveške učinite to na proljeće ili ljeto.

Norveška imena


Već nekoliko ljudi ovdje me upozorilo na problem izgovaranja mog imena. Na Norsk kursu prilikom upoznavanja morao sam jedini napisati prezime. Ono zvuči Francuski pa ga Norvežani bez probleme mogu izgovoriti. Ivana s tim nema problema. Hrvoje, oni to jednostavno ne mogu izgovoriti ili progutaju pola imena pa to ispadne nešto kao 'Voje. Žao mi ih je kad lome jezik. Mnogi ljudi uzimaju njihovo srednje ili glavno ime. Sve to može se napraviti s nekoliko klikova miša, naravno online brzo i efikasno možete postati Harald ili Ingrid ( Ne ona 'Pipl mast tras as' ). Ima to više svojih prednosti pogotovo prilikom traženje posla. Moj ćaća nije niti sanjao da će mu sin završiti u Skandinaviji. Na žalost nikad neće ni saznati gdje sam završio. Čovjek koji je kao i svi mi mislio da će Hrvatska biti naše idealno mjesto za život. Najvjerojatnije bi se razočarao u Hrvatsku. U mene i ovu odluku o napuštanju Hrvatske, čisto sumnjam. Mnogi misle da se Norvežani zovu po svojim očevima poput sina od Henrika koji se zove Henrikson ili Henrikov sin. Ne, to je slučaj s Islanđanima.
Najčešća imena koja Norvežani prakticiraju imaju dosta sličnosti s našima. Tako muškarce često možete oslovljavati kao Daniel, Robert, Martin ili recimo Kristijan. Ženska imena poput Ane, Kristine, Julie, Nine ili Marie nisu uopće rijetkost. Najpopularnija Norveška imena u 2015. godini su: Emma i Wiliam. Na ovom linku Norveška imena je lista pa ako nađete koje zanimljivo preporučite mi, pomozite meni i Norvežanima. Vaš Hrvoje-Lucas. Veseli i zdravi bili. Ha det bra.


Nema komentara:

Objavi komentar