Vitamin D

Do sad sam stvarno pisao o svačemu. Dotakao sam se zakona, poslova, politike, klime, svakakvih ludosti, o svemu što bi moglo zanimati nekoga tko želi doći ili je već došao u Norvešku. Jednu bitnu stvar nisam znao do nedavno i smatram da je jako važna svim onima koji veći dio godine a pogotovo zimski period žive iznad ove 45 paralele na donjoj slici. Vrijedi i za Hrvatsku sve sjeverno od Velebita. Vitamin-D mu je ime ili sunčani vitamin. Pretpostavljam da mnogi znaju njegovu važnost za naš organizam. Najnovija istraživanja svjetskih medicinskih stručnjaka otišla su stepenicu gore i donose nova bitna saznanja vezana uz ovaj vitamin.

Tog jutra na trajektu negdje između Bergena i Stavangera sa svojim frendom izašao sam na zrak. Načeli smo temu o suncu i UV zrakama. Baš zato što je nakon dugo vremena pobijedilo oblake i ugrijalo nas na prohladnom skandinavskom zraku. Upitao me uzimam li D-vitamin zimi. Nisam ga uzimao. Pa živio sam na Mediteranu. Nikad do sad nisam uzimao ne samo njega nego nikakve vitaminske dodatke prehrani, osim Cedevite ako tamo uopće ima svih tih vitamina, mislim 9 komada. Sjeo sam nakon toga malo proguglao o D-vitaminu i saznao zanimljive činjenice. Nešto sam znao o tom D-vitaminu da se recimo stvara u organizmu pod djelovanjem sunca. Mislio sam da je dovoljno par minuta uhvatiti sunce i to je to. Besplatan je pa nije zanimljiv ovim farmaceutskim kartelima. Nizak kut pod kojim padaju zrake sunca na Skandinaviju već u devetom mjesecu dovode do toga da ne sintetiziramo dovoljno Vitamina-D. Znači ni kad je vedro zimi ništa od besplatnog vitamina. Vitamin-D je jedini vitamin koji se ne može u dovoljnoj količini kroz hranu unijeti u organizam. Saznao sam također da većina Norvežana svako jutro uzima D-vitamin u obliku kapsula ili jetrenog ulja bakalara. Ti proizvodi su ujedno i najprodavaniji proizvodi u Norveškoj.

Znači ako živite iznad ove 45 paralele čak i ljeti a zasigurno zimi morat ćete uzimati dodatke u obliku Vitamina-D. U razgovoru s jednim Norveškim doktorom saznao sam to da Norvežani u prosjeku nemaju manjak Vitamina-D jer ga uzimaju dodatno i hrane se dosta s namirnicama bogatima tim vitaminom. Problem nastaje onda, kako kaže on, kad imigranti odnosno druge kulture dođu tu i nemaju te običaje pa se kod njih stvara manjak tog vitamina i dolazi do zdravstvenih problema.
Da krenemo polako. Kako dobiti dovoljno Vitamina-D? Zapamtite 400UI je dnevna potrebna doza.
Preko 75% Amerikanaca po zadnjim istraživanjima imaju manjak vitamina D. Trebamo Vitamin D za zdrave kosti, zube i snažan imunitet. Potreban nam je također da spriječimo osteoporozu, propadanje zubi, te da izbjegnemo prehladu, gripu, pa čak i rak. Njegov deficit dovodi do lošeg raspoloženja, problema s mišićima, kostima, plućima, srcem, gušteračom, jetrom, bubrezima. Utječe na dijabetes i pretilost i još mnogo toga. Topljiv je u mastima i bez njega ne možemo prenijeti jako bitan kalcij i fosfor u organizam pa ako nemate dovoljno ovog vitamina ne vrijedi vam uzimati te dodatke bez Vitamina-D.

Najbolji iznos količine Vitamina-D u organizmu dobit ćemo krvnom analizom. Zdrav raspon Vitamina-D iznosi 40-80 ng /ml. Neki zdravstveni djelatnici kažu 40-60, drugi preporučuju veći raspon od 60-80. Sve više od 150 ng /ml je otrovno za ljudsko zdravlje. Ne valja dakle pretjerati jer prekoračenja preporučene dnevne doze u velikim količinama stvaraju kontra efekt. Pitate li se zašto je baš zimi "sezona gripe"? Pa, ima smisla ako malo razmišljamo o tome. Dobivamo više Vitamina-D od sunca u proljeće i ljetnim mjesecima. Naše tijelo pohranjuje Vitamin-D, ali samo na kratko vremensko razdoblje. Prema istraživanjima nakon 15 dana, samo polovica Vitamina-D koje ste konzumirali iz sunca ostaje u tijelu. Nakon 30 dana, samo 25% Vitamina-D još je u tijelu. Nakon mjesec, dva iza ljeta ako smo u deficitu sunca dobivamo već malo ili ništa od Vitamina-D. Naše zalihe postaju iscrpljene i naš imunitet slabi.
Gusti oblaci sprječavaju i do 80% UV zračenja a u Bergenu ih ima fala bogu kroz cijelu godinu. Mislim da ni naši u Irskoj nisu u ništa boljoj situaciji. Kroz staklo također ne možemo dobiti Vitamin-D jer ne propušta UV zrake. Možemo zapravo kroz staklo, jedino u apoteci.

Teško je dobiti dovoljno Vitamina-D iz hrane, jer većina namirnica sadrži ga vrlo malo. Da bi ste ga dobili dovoljno isključivo od hrane, morali biste u nenormalnim količinama derati po plodovima mora gotovo svakodnevno što naravno nije moguće. Potrebno je recimo dnevno popiti 10 čaša mlijeka, obogaćenog Vitaminom-D, da biste unijeli minimalne količine ovog vitamina u organizam.  Postoji razlog zašto recimo Eskimi i druge kulture na dalekom sjeveru, koje ne dobivaju mnogo sunca, jedu toliko plodova mora.

Najbolji izvor hrane bogate Vitaminom-D je riba, ulje jetre bakalara i riblje ulje, te plodovi mora (losos, sardine, kamenice, tuna i škampi). Jaja tj. žumanjak je bogat Vitaminom-D kao mlijeko i sirevi ali sadrži mnogo manju količinu od ribe.
Ljudi s tamnom kožom trebaju 20-30 puta više sunčanja, kako bi dobili istu količinu Vitamina-D kao i ljudi bijele kože. Upravo zbog toga rak prostate je vrlo proširen među crncima - to je zbog nedostatka vitamina D.

Bez straha se može uzimati dnevno nekih 400 UI jedinica ili 10μg što iznosi jedna kapsula ili žličica ulja. Ljudski organizam može podnijeti deset puta veći iznos. Pri optimalnim uvjetima na suncu naša koža sintetizira 10,000-20,000 IU Vitamina-D u nekih 30 minuta. Za točnu razinu Vitamina-D u krvi najbolje se obratiti liječniku i napraviti krvnu analizu. Kako ono kažu na TV-u: Za sve eventualne komplikacije i nuspojave, obratite se svome liječniku ili ljekarniku. :)

Kad na ovoj slici vidite za što je sve bitan Vitamin-D, a samo jedna mala kapsula ili žličica može to nadoknaditi, mislim da se ne bi trebali zezati i ne uzimati ga.
Nisam nikad pa i neću, možda neki pomisle. Nisam ni ja, ali nikad do sad nisam ni živio u Norveškoj.

Izbori u Norveškoj

Norvežani su 11. rujna birali saziv novog parlamenta za period do 2021. godine. Bilo je to nešto potpuno novo za mene. Život bez HDZ-a i SDP-a, kako to zvuči dobro. Desetljeća neugodnih iskustava iz Hrvatske ostavila su psihološke posljedice i predrasude prema političarima. Lažna obećanja, krađe, prodaja i uništenje zemlje, iseljavanje ljudi, glavni su krivci zbog čega smo mi tu gdje jesmo. Kažu ljudi budi im zahvalan jer da nije bilo tog šljama nikad ne bih došao u Norvešku. Pa hvala vam gospodo političari.
Na red su došli i prvi parlamentarni izbori u mojoj novoj zemlji. Odmah se vidi da Norveški političari uistinu dišu sa svojim narodom. Vračaju mi vjeru u politiku, u poštenje, u pravdu bez smrada populizma ili oportunizma. U predizbornoj kampanji već se vidjelo da će to biti potpuno novo iskustvo. Nije bilo pranja mozga na TV-u, medijima, portalima. Nije bilo ni onih automobila po gradu sa zvučnicima koji vam kidaju živce. Nije da Norvežani nisu govorili i pisali o tome. Sve je to bilo popraćeno s puno manje euforije i napetosti nego u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ljude (osim stranačkih vojski) doslovno treba moliti da izađu na izbore. U Norveškoj oni to zaista doživljavaju kao svoju građansku dužnost pa postotak od 78,2% onih koji su izašli na izbore uopće ne iznenađuje. Skoro 3,77 milijuna Norvežana imalo je pravo glasa. Ovaj post pišem u trenutku dok se nova/stara premijerka Erna Solberg još nateže s nekim strankama oko sastavljanja vlade.

Norveška premijerka Erna Solberg

Uspoređivati stranke i političare u Norveškoj s onima na Balkanu nema nikakvog smisla. Naravno da i kod njih postoje stranke ljevice, centra i desnice. Liberalne, socijalističke, kršćanske, nacionalističke itd. Mnogi norveški političari neće da priznaju ali razlike u programima i predizbornim obećanjima nisu velike. Ideološke teme nemaju nikakav prioritet u predizbornoj kampanji. Iz šuma ne jurišaju ustaše, četnici i partizani. Popovi s oltara ne govore za koga treba glasati. Stranke su bazirane na reforme, prava radnika, smanjivanje nezaposlenosti, smanjivanje poreza, naftnu politiku, imigraciju, školstvo, penzije itd. Ukratko bazirane su na ono bitno.

Rezultati izbora 2017. godine

Stranka koja je pobijedila sa 27,4% osvojenih glasova zove se Arbeidepartiet (AP), radnička partija i nema većinu za sastavljanje vlade. Za lakše razumijevanje i usporedbu hajdemo kazati da je to SDP u hrvatskoj verziji, iako napominjem nikakvih sličnosti ni dodirnih točaka niti jedna norveška stranka nema s političkim opcijama u Hrvatskoj. Stranka koje će sastaviti vladu zove se Høyre (H) konzervativci, hajdemo kazati HDZ u hrvatskoj verziji i osvojila je 25% glasova. Postoji još nekoliko jakih stranaka poput FrP, nacionalističkih desničara, hajdemo kazati HSP u našoj verziji, koji su treća stranka po jakosti s osvojenih 15,2% glasova. Oni su prevaga konzervativcima u sastavljanju vlade. Nabrijani su na imigrante koji dolaze iz muslimanskih zemalja i zalažu se za zaustavljanje njihovog dolaska. Negdje sam pročitao da je masovni ubojica Breivik bio njihov član. Sve tri vodeće stranke koje sam naveo doživjele su pad u odnosu na prethodne izbore. AP (-3,5%), H (-1,8%) i FrP (-1,2%).
Najveći uspon doživjela je četvrta stranka po jakosti Sentrepartiet, partija centra, euroskeptici sa 10,3% glasova i rastom od 4,8%. Slijede Sosialistisk Venstreparti, socijalistička partija sa 6% osvojenih glasova itd.

85 mandata potrebno za Vladu

Norveški parlament se bira svake četiri godine i ima 169 zastupnika. Za sastavljanje vlade potrebno je 85 mandata. Erna Solberg (H) u koaliciji ima 88 mandata dok njen konkurent Jonas Gahr Støre (AP) kako sad stvari stoje ima 81 mandat. Dakle izbori su bili u gusto i donose neke neprirodne koalicije.

Što to donosi nama, stanovnicima Norveške? Mislim da nekih velikih promjena u odnosu na prijašnje godine neće biti. Ista vlada najvjerojatnije neće mijenjati drastično svoju politiku prema eksploataciji nafte, nezaposlenosti ili imigrantima. Nekih promjena oko poreza i reformi u određenim sektorima će sigurno biti i rano je još donositi bilo kakve zaključke. Najvjerojatnije će biti sve teže i teže dobiti azil, boravište, državljanstvo, pogotovo imigrantima koji ne dolaze iz EU zemalja. Vladi će biti teže jer je pritisak veći, kako građana tako i koalicijskih partnera. FrP već inzistira na strožim zakonima prema imigrantima. Kršćani (KrF) koji su također u koaliciji najavljuju svoj izlazak iz vlade i smatraju kako bi bolje djelovali samostalno. Ernu koja inače dolazi iz Bergena čeka mukotrpan posao. U mojoj županiji Hordaland još je izraženiji pad AP-a kojeg svi analitičari smatraju najvećim gubitnikom ovogodišnjih izbora. Ne želim sad tu pretjerati s politikama i obećanjima stranaka ali jedno je sigurno, bilo da se radi o planovima oko nafte, poreza, imigrantima ili tko zna čemu, sve stranke radit će u interesu naroda. U Norveškoj to općenito nisu samo prazna obećanja. Norveški političari nisu idealni, uhvati se i njih ponekad s prstima u medu. Korupcija i kriminal su nešto što postoji svugdje na svijetu. Razlika između naših političara i Norveških je vrlo jednostavno objašnjiva. Političko stablo ove skandinavske zemlje posjeduje mnogo manje trulih jabuka od onog hrvatskog. Hrvatsko političko stablo ne samo da je trulo i bolesno, spremno je za vađenje iz zemlje. Izvadit će ga biti jako teško jer je korijenje otišlo duboku u zemlju. Najgore od svega što Hrvati vole jesti trule jabuke, tako već 26. godina. Ono što mene najviše veseli u Norveškoj je to da Norvežani pronađenu trulu jabuku sigurno neće ubaciti u košaru za prodaju, ubacit će je u košaru za smeće. Znam da mnogim mojim zemljacima to zvuči nevjerojatno ali stvarno hoće.