Napiši dobar CV! Prvo što su me savjetovali kad sam odlazio. Osobno smatram da je važnost CV-a pa i razgovora za posao pogotovo u Hrvatskoj previše napuhana. Tamo na brdovitom Balkanu neki drugi faktori određuju tko će dobiti posao.
 |
| Hrvatski CV |
Važnost CV-a i razgovora za posao u Hrvatskoj naglašena je posebno u segmentu preseravanja menadžera koji tako hrane svoj luzerski ego. Na kraju ti ljudski sektori ili menadžeri zadnje su osobe koje će odlučivati tko će biti zaposlen. Odlučuju političari, njihovi pajdaši, njihovi rodijaci bilo krvni ili stranački te ostala vesela korumpirana družina.
- Negdje u Hrvatskoj. Siječanj, 2016 god. Tužan i istinit događaj:
Menadžer A odbija na razgovoru za posao radnika B koji je nezaposlen. Otac dvoje djece i dokazano provjeren, iskusan radnik. Menadžer A zapošljava na kraju nekog balavca C kojeg slučajno poznajem i kaže mi da će se, citiram: 'Napiti krvi onom menadžeru A ko ga bude j.... u mozak', jer ne zna još on tj. A kako i preko koga je došao C u tvrtku. Sponzoruša D iz nekakvih 'neljudskih' sektora npr. Ex Naftni Gigant d.d. sve je to sa strane psihološki analizirala.
Koja j.... drama i William Shakespeare bi im bio zavidan.
U razvijenim zapadnim zemljama pogotovo u Skandinaviji to nije pravilo. Postoje i ovdje takvi izolirani slučajevi. 'Preporuka'. Netko taj izraz u Hrvatskoj može olako shvatiti kao 'veza' ali onaj tko vas preporuči u inozemstvu zasigurno će imati dobar razlog za to i neće uzeti novac kao nagradu.
Ne kažem da CV nije važan ali da bi trebao biti presudan u donošenju odluke o zaposlenju, ne znam. Razloga ima više. Zašto bi netko tko je loše napisao svoj CV bio i loš radnik? Tko kaže da izabrani kandidat nije lažirao svoj CV? Zašto bi razgovor za posao bio presudan? Netko je možda pod stresom u tim trenutcima. Možda djeluje smotano, plašljivo ali je izvrstan radnik.
Istina, poslodavci moraju probrati kandidate i procijeniti tko je pravi. Nažalost, CV ili razgovor za posao na kraju svega imaju veliki utjecaj. Najbolje bi rješenje bilo probni rad. Tada svaki kandidat uistinu može pokazati koliko doista vrijedi.
Postoji oko pet važnih pravila koje stručnjaci ili oni menadžeri navode kao jako bitne stvari prilikom pisanja CV-a.
Prvo da CV bude kratak. Drugo, da bude sadržajan i da ima naglašen taj sažetak koji je jako bitan (samo 5% CV-a ima taj sažetak). Treća bitna stvar je vizualni dojam samog CV-a. Četvrta stvar je pravopisna i gramatička točnost. Peta je ta da napišite svoju poslovnu priču. U jedan do dva reda napišite neko svoje postignuće – izazov s kojim ste se susreli ili problem koji ste riješili. Na taj ćete način potencijalnom poslodavcu pokazati koliko vrijedite. Ima tu još bitnih stvari poput izbjegavanja klišeja, puno priče, malo informacija, pravila dvije stranice, fiksna forma, opis poslova umjesto postignuća itd.
Napisali ste dobar CV, prilagodili ga oglasu posla na koji se prijavljujete i slijedi onaj najslađi dio, čekanje. Dolazi odgovor potencijalnog poslodavca, općenito i najčešće ovako:
- Hvala vam mnogo na vašem interesu za rad u našoj tvrtki. Nažalost morali smo donijeti neke teške odluke. Ovaj put niste prošli dalje kao kandidat za taj i taj posao. Nadamo se da ćete na našim web stranicama redovno ažurirati svoj CV i dalje se prijavljivati na natječaje naše tvrtke. U slučaju nove pozicije mi ćemo vas kontaktirati, sretno u traženju posla.
Nastavljaš dalje, mijenjaš svoj CV šalješ na drugu, treću, stotu, dvjestotu adresu. Nekad dođe pozitivan odgovor:
- Ušli ste u završni krug našeg natječaja, poslat ćemo vam link na koji da se prijavite i riješite naš psiho test ili test znanja. Samo kandidati koji riješe test nastavljaju dalje. Budite smireni, koncentrirani tih pola sata ili sat i nemojte dozvoliti da vas netko ometa. Nekoliko sati kasnije: Čestitamo, prošli ste test, javit ćemo vam se u najkraćem mogućem roku.
Pa opet čekanje i tako to.
Ovo je ona sporija verzija dobivanja posla, ima i ona brža. Pošalješ prvi oglas. Recimo iz Hrvatske. Dobiješ odmah posao. Naravno, nisi uopće analizirao svoj CV ili ga uređivao nego onako bez veze napisao i pogodio u 'sridu'.
Koji je zaključak onda? CV i nije i je bitan, treba imati j.... sreće. Trebaš imati onu jako bitnu preporuku. Treba uzeti u obzir i to da recimo ja šaljem molbe samo za područje grada Bergena i županije Hordeland. Samim tim umanjujem šansu za zaposlenje. Također u ovom periodu, prije tri mjeseca radio sam kratko na zamjeni i još sam pod ugovorom s istom agencijom. Dakle od stotinu poslanih molbi samo su mi tri do sada bile s pozitivnim odgovorom. Jedna za programera je trenutno u završnoj fazi. Obzirom da sam prošao sva testiranja nadam se skorom pozitivnom odgovoru. Valjda?!? Ne treba se čuditi zgodi od prije par dana i priči o Primoštencu koji je nakon mjesec ili dva našao posao u Norveškoj. On je slao oglase za cijelu zemlju i na kraju otišao na sami sjever gdje Eskimi padaju u nesvijest. Mnogo veća vjerojatnost je dobiti posao na taj način, ciljajući cijelu zemlju i ne birajući mjesto rada. Pisao sam u prvim postovima zašto sam baš odabrao grad Bergen i zbog kojih razloga želim baš ovdje raditi i živjeti.
Evo vam još nekoliko zanimljivih primjera kad CV nema nikakav utjecaj. Imao sam nekoliko poslodavaca koji su tražili i po desetak radnika odjednom s određenim uvjetima. Nisu to bili oni HR uvjeti tipa moraš imati 80 god. radnog iskustva i certifikat za let na Mars kao i potvrdu da si letio na Mjesec. Tražili su u Oslu telemontere. Nisam ni mislio ići u Oslo ali sam poslao testni CV. Napisao sam da živim u Oslu i da imam višegodišnje iskustvo u radu tog posla preko T-coma. Prvi put izmijenim CV baš onako kako oni sve traže. Ušminkam sve to lijepo i normalno opet ne prođe. Ne da su me odbili nego me nisu niti kontaktirali. Rijetki su poslodavci u Norveškoj koji vam neće odgovoriti na molbu za posao. Treba obratiti pažnju i na sami format u kojem pišete CV. Imao sam slučaj od prije nekoliko dana kad me je poslodavac na oglasu za programera obavijestio da nisu mogli otvoriti moj CV jer je bio pisan u Linuxu i LibreOfficu drugim formatom. Monopolni, Microsoftov, Norveški Word nije mogao otvoriti životopis. Na sve sitnice treba paziti.
 |
| Poljska Ljubav |
Na kraju dolazi šlag cijele priče o životopisima. Dobrim dijelom agencijama u Bergenu drmaju Poljaci. Evo prvi put ću naglasiti nečiju nacionalnost. Poljaci. Ne kažem da neki Jonas neće prije zaposliti Norvežanina nego Hrvata ali brate ono što rade Poljaci mnogo je gore i od hrvatskog načina zapošljavanja. Deset ljudi uzima agencija za rad u skladištu gdje nisu potrebna nikakva dodatna iskustva, osim poznavanja engleskog jezika. Julianna baš se tako zove, naravno Poljakinja, uzme deset Poljaka od kojih trojica ne znaju niti Poljski, dok dvojica još nisu ni doputovala u Norvešku. Onda pogledam vijesti taj dan, baš s glavnog trga iz Varšave (tema: zabraniti pobačaj, kako poznato) pa zamišljam tu Juliannu.
Nema mi druge nego otvoriti svoju agenciju za zapošljavanje. Imam već sad jedan školski razred koji je spreman otići iz 'Lijepe naše'. A Norvežani? Kad su mogli u Bergen pustiti 6 ili 7 tisuća Poljaka zašto ne bih još i dvadeset, trideset Hrvata. Braćo spakirajte kofere čim dobijem posao. Zašto baš onda? Ne mogu otvoriti agenciju dok sam nezaposlen tj. dok nemam Norveški osobni broj. Jedno je sigurno, niti jedan Poljak neće raditi preko moje agencije! Je, Hrvati smo, malo nas je ali smo...kao i Poljaci, samo njih je puno više.
