Jezik

Na samom startu shvatio sam kolika je važnost poznavanja jezika. Pogodilo me onog trenutka kad su me u tjedan dana tri poslodavca odbila za posao zbog nepoznavanja norveškog jezika. Jedna informatička tvrtka mi je čak i pozitivno odgovorila da sam zaposlen ali kad je dotični shvatio da pričamo na engleskom i upitao me govorim li norveški bajka se brzo završila. Dakle znanje jezika je jako bitna stvar ne samo za zaposlenje nego i za samo socijaliziranje s njima. Tečajevi jezika i knjige su dosta skupi. Neki dobiju sve to preko tvrtke besplatno, neki su dužni po zakonu učiti. Nakon tri tjedna koliko idem na tečaj mogu reći da se stvarno isplati. Mnogo brži napredak je vidljiv u samom startu od recimo nekih online tečajeva gdje nema predavača. Ipak ti tu netko objasni kako što da kažeš i gdje griješiš. Moj tečaj (A1) na Folkeuniversitetet izađe oko 3670 kn i knjige za A1 i A2 nivo dođu oko 1200 kn. Traje oko mjesec i po dana po dva puta tjedno. Ima kraćih i dužih tečajeva a koji će kome odgovarati ovisi od osobe do osobe jer netko nove riječi upija mnogo brže pa mu odgovaraju brzi i intenzivni tečajevi dok netko želi učiti polaganije. Tečaj na koji idem je dosta intenzivan i to je malo nezgodno jer brzo dolaze novi pojmovi. Srećom dobio sam odličnog predavača što igra jako bitnu ulogu. U grupi nas je osam i svi aktivno sudjeluju u učenju lekciju po lekciju. Potrebno je znati bar osnove engleskog jezika da se možeš sporazumjeti s predavačem. Dosta je važan domaći rad i vježbanje između predavanja. Pripremom unaprijed za sljedeću lekciju u mnogome olakšaš sebi predavanje i u slučaju nejasnoća već si spreman za postavljanje pitanja predavaču. Moja iskustva s Folkeuniversitetom su dobra, nekima možda ne odgovara stil i način učenja pa odabiru tečajeve poput Nygard ili nekog drugog. Postoje također privatni tečajevi, tečajevi ovisno od grada do grada pa samo za studente itd. Svima koji planiraju doći savjetujem da već u Hrvatskoj upišu osnovne tečajeve norveškog jezika i tako sebi olakšaju prve korake u Norveškoj. Poznavanje njihovog jezika nije samo red i kulturna obaveza pojedinca. Svako ulaganje u svoje znanje je najkvalitetnije ulaganje koje ujedno donosi i veliku prednost pri zapošljavanju. Netko možda bude imao sreće pa pronađe posao gdje se samo traži engleski jezik ali od Poljaka i Litvanaca koji su sve razgrabili ostaju samo mrvice. Iako je ovo osnovni A1 nivo sretnim te učini kad počneš kužiti osnovne pojmove od pozdravljanja do predstavljanja i kad znaš da te u dućanu pita želiš li vrećicu ili račun. Nei, takk.

Norveški jezik (norsk) pripada indoeuropskim jezicima, odnosno germanskoj skupini jezika. Njime se služi više od 5 milijuna ljudi. Javlja se u dvije pisane varijante: Bokmål (knjiškonorveški) i Nynorsk (novonorveški). Danas su obje varijante službene i standardne te se koriste u svim segmentima društva. Novine se objavljuju na oba jezika. Djeca u školama također uče oba jezika. Tako ćete npr. u trgovini imati natpis za mlijeko mjølk na nynorsku, kao i melk na bokmålu. Međutim, bokmål u praksi koristi daleko više korisnika nego nynorsk, otprilike oko 90% stanovništva. Što se tiče govora, prihvatljivo je da većina ljudi govori svojim dijalektom, bilo na televiziji, u školi ili u svakodnevnom životu, i na to su jako ponosni.

Zanimljivosti:
Norveška abeceda ima 29 slova.
Norveški jezik ima čak 9 samoglasnika, a, e, i, o, u, y, æ, ø, å.
Imenice imaju 3 člana: en, ei/en, et.
Glagoli se ne mijenjaju kroz lica, dakle: jeg heter, du heter, han heter, hun heter (ja se zovem, ti si zoveš, on se zove, ona se zove)…
Naziv za Norvešku na nynorsku je Noreg, a na bokmålu Norge.
Osobe koje govore norveški i švedski obično razumiju jedni druge bez većih problema. To vrijedi i za norveški i danski, ali u pisanom jeziku.
Samnorsk (zajedničkonorveški) je inačica norveškog jezika koja je trebala nastati spajanjem bokmåla i nynorska. Taj plan za stvaranje ove inačice pisanog jezika nije zaživio.

Korisni izrazi:

Hei/Hei, hei/Morn= Bok!
God morgen/God dag/God kveld/God natt = Dobro jutro/Dobar dan/Dobra večer/Laku noć
Ha det/Ha det bra/Adjø = Doviđenja
Hva heter du? = Kako se zoveš?
Jeg heter = Zovem se
Hyggelig å møte deg ! = Drago mi je.
Velkommen! = Dobrodošao, -došla
Hvordan har du det/Hvordan går det? = Kako si?
Hvor er du fra? = Odakle si?
Jeg er fra = Dolazim iz
Lykke til! = Sretno!
Skål! = Živjeli! U zdravlje!
Ha en fin dag! = Ugodan dan!
Unnskyld/Beklager = Oprostite
Takk! = Hvala!
Mange takk! = Hvala puno!
Ja = Da
Nei = Ne